Kao rezultat interesa investitora i dioničara da dobiju informacije o uticaju poslovanja na ljude i okoliš, u kombinaciji s rezultatima industrijskog efekta na promjene u okolišu, EU je uvela novi set zahtjeva za izvještavanje o nefinansijskim informacijama za velike i listirane kompanije, premještajući fokus izvještavanja s profitno orijentisanog na održivo orijentisani.
Zemlje izvan EU će biti pogođene ovom revolucijom održivosti, kao što je objašnjeno u daljnjim napomenama.
Pariški sporazum je međunarodni ugovor usvojen 2015. godine koji ima za cilj ograničiti globalno zagrijavanje na ispod 2 stepena C iznad predindustrijskih nivoa, s težnjom da se porast temperature ograniči na 1,5 stepeni Celzijusa. Kao odgovor EU na Pariški sporazum, EU je usvojila brojne strateške ciljeve, uključujući smanjenje emisija stakleničkih gasova do 2030. godine za 55% i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Kao dio odgovora na Paket "Spremni za 55", koji predstavlja plan EU za smanjenje emisija stakleničkih gasova EU za najmanje 55% do 2030. godine, u poređenju s nivoima iz 1990. godine, EU je usvojila Direktivu o korporativnom izvještavanju o održivosti (usvojena u januaru 2023.), koja je stupila na snagu u januaru 2024. U skladu s CSRD, sve velike i listirane kompanije (isključujući mikro-listirane kompanije) su obavezne izvještavati o socijalnim i okolišnim rizicima s kojima se suočavaju i o tome kako njihove aktivnosti utiču na ljude i okoliš.
Izvještavanje pokriva tri ESG komponente uključujući:
- E (Uticaj na okoliš) - izvještaj o okolišnom učinku
- S (Društvena održivost) – izvještaj o radnim praksama, poštivanju ljudskih prava, angažmanu u zajednici
- G (Upravljanje) - izvještaj uključuje strukturu upravljanja s pregledom kako održivost ulazi u proces donošenja odluka
Prvi obavezni izvještaji u skladu s CSRD će se primjenjivati za FY 2024, a set standarda uključujući Evropske standarde izvještavanja o održivosti (ESRS) objavljene u decembru 2023. su dostupni kao smjernice za zahtjeve izvještavanja. Propisi uvode tri kriterija za klasifikaciju u velike subjekte koji podliježu zahtjevima izvještavanja kako slijedi: više od 250 zaposlenih, više od 50 miliona EUR prometa i više od 25 miliona EUR imovine. Također, subjekti obaveznog CSRD izvještavanja su kompanije izvan EU koje ostvaruju preko 150 miliona EUR na EU tržištu. Od 2025. regulatori planiraju proširenje zahtjeva za izvještavanje za uključivanje dodatnih kompanija i sektora.
a ovaj fenomen koji preoblikuje ekonomiju neće zaobići zemlje izvan EU, prisiljeno je uvođenjem Mehanizma za prilagođavanje graničnog ugljenika (CBAM), usvojenog u oktobru 2023. i na snazi za period od januara 2024. CBAM je politički alat instaliran kako bi se riješilo pitanje curenja ugljenika, gdje se EU proizvođači suočavaju s višim troškovima zbog strožih klimatskih propisa u poređenju sa zemljama sa slabijim klimatskim politikama. U skladu s CBAM, industrije s visokim emisijama stakleničkih gasova uključujući: cement, željezo i čelik, aluminij, đubriva, električnu energiju i vodik, koje se izvoze na teritoriju EU moraju podnijeti izvještaje o emisijama stakleničkih gasova tokom prelaznog perioda (period od 2024. do 2026.). Od 2026. kada počinje faza pune implementacije CBAM-a, na uvoz proizvoda koji potiču iz zemalja izvan EU specificiranih u okviru CBAM-a primjenjivat će se posebno oporezivanje, kako bi se poboljšalo uključivanje strožih politika stakleničkih gasova u zemljama izvan EU, ili izjednačila konkurentnost povećanjem troškova takvog uvoza u poređenju s proizvođačima koji dolaze iz zemalja koje podliježu strogim okolišnim politikama.